субота, 7. децембар 2013.

Treskavac, Romania

Stena na levoj obali Dunava u Djerdapskoj klisuri, koja se uzdize na rumunskoj strani u pravcu Lepenskog Vira, prvog urbanog naselja u Evropi (oko 6500 god p.n.e.). Arheolozi kazu da je njen uticaj na stanovnike bio veoma jak, da su je smatrali svetim mestom i po ugledu na njen trapezasti oblik gradili kuce sa ognjistem, koje su u temelju imale oblik trapeza i sve bile vratima okrenute ka steni. Ime tog brda je Treskavac (679m), koje i nije bas neko misticno ime, ali takav naziv ima svoju jasnu pricu. Naime, sa susednog brda Koršo (Krš) ponekad se neki veci kamen skotrlja u Dunav, a sa Treskavca zna i da tresne.

                                                                          photo (c) 2013


                             

петак, 8. новембар 2013.

Kamena piramida u Austriji | Steinpyramide, Austria


photo(c)2013

Austrijanci su najveci kuleri za koje znam, ne vole da se namecu i hvale i to me cesto iznova odusevljava. Vec deset godina zivim ovde, a tek sam pre koju nedelju saznao da u Austriji postoji piramida!!? Takozvana Steinpyramide (Kamena piramida) vazi za zvanicno jedinu takvu gradjevinu na tlu Evrope. Nalazi se na severu zemlje u blizini mesta Gross Gerungs i o njenom poreklu i nameni se samo nagadja. U pisanim dokumentima se nigde ne spominje, a naucna misljenja njen nastanak smestaju od praistorijskog doba, preko Kelta koji su na tom prostoru ziveli pre 2000 godina, pa sve do srednjeg veka, odnosno do 18. kada je u neposrednoj blizini u dvorcu Rosenau formirana masonska loza. Piramida je smestena na vrhu brda Steinberg, koje je najvise u okolini i koje je dugo bilo golet, a tek u proslom veku je to mesto posumljeno te se ta suma zove Neuwald (Nova suma). Visine je 7m, sirine 14m i sastavljena od cetiri kruzne etaze od kojih je svaka visine oko 1,8m. Neka obimnija naucna ispitivanja nisu vrsena, a radioesteziolozi su izmerili jaka pozitivna zracenja u samom centru piramide i ukrstanje podzemnih voda. I to je sve, vise od toga nisam uspeo da saznam, a da spomenem i to da na srpsko-hrvatskom jeziku nisam nasao niti jedan artikl na netu o njoj. Mesto o kome se malo zna, malo govori, koje se ne istrazuje, ne posecuje i koje ce verovatno ostati zauvek misterija. 

09/2013



                                                                  Izgled piramide 1995. god.



                                        Izgled piramide 2007. god, uslikano nakon restauracije.







Danas piramida nije bas u najboljem izdanju. Jedna cetvrtina je obrusena i ceka neku narednu restauraciju, a takav izled je dobila zbog vetra i nevremena, ali i zbog nekih ljudi koji se rado penju na sve sto ugledaju. Po mom misljenju to nam je automatska reakcija koju smo zakacili od nasih dalekih predaka.



Zabranjeno je koriscenje teksta i fotografija bez odobrenja autora.



понедељак, 4. новембар 2013.

Statua keltskog Boga Dagde






"Wilder-Mann-Brunnen" am Max-Reinhardt-Platz, Salzburg
                                                              photo (c) sasarepic 2012

Statua keltskog Boga Dagde, vrhovnog Boga u keltskoj mitologiji."Dobri Bog" ili "Mocnik sa velikim znanjem" cesto opisivan kao prozdrljiv i raskalasan, sa sobom uvek nosi toljagu koja je simbol zivota i smrti. Njenim donjim krajem jednim udarcem moze usmrtiti devet ljudi, a sa gornjim iz kojeg raste zelena grancica moze podici iz mrtvih. Statua zajedno sa fontanom je nastala oko 1620. godine i od tada je izlozena po salzburskim trgovima zahvaljujuci visokom stepenu tolerancije gradskih biskupa i crkvenih sluzbenika, koji su dozvolili da kip jednog paganskog Boga bude javno izlozen. 

понедељак, 30. септембар 2013.

Mönchsberg, Salzburg




"Glena sam, sto je cudno, upoznao na brdu Menhsberg, brdu mog detinstva. Istina, video sam ga jos ranije u Mocarteumu, ali nisam prozborio s njim ni reci sve do ovog susreta na brdu Menhsberg, koje se moze zvati i brdom samoubistava, jer je savrseno pogodno upravo za samoubistvo, i sa njega svake sedmice bar tri ili cetiri puta ljudi skacu u dubinu. Samoubice se voze liftom u unutrasnjosti brda sve do vrha, predju nekoliko koraka i bacaju se dole u grad."

Gubitnik, Thomas Bernhard 1983
Photo: Mönchsberg, Salzburg (c) 2013

Fotografija je snimljena pocetkom ove godine, prvog lepog dana kada sam izasao u setnju, a upravo na brdu Mönchsberg o kome Bernhard govori u svom romanu i trideset godina kasnije nazalost jos uvek vazi to sto je napisao.


петак, 16. август 2013.

Pasionske igre u Oberammergau | Passionsspiele, Oberammergau

Godine 1633. Evropom je harala kuga koja nije zaobisla ni idilicnu Bavarsku. Na jugu danasnje Nemacke u to vreme stanovnicima je bilo zabranjeno odlaziti iz sela u selo. Jedan seljak je prekrsio zabranu i vratio se u svoj dom u Oberammergau. Nije imao srece, umro je zajedno sa jos jednim clanom domacinstva. Tada su se seljaci okupili i molili Bogu i obecali da ce uciniti nesto posebno za njega ako stane pomor. Niko vise nije umro i kada je kuga prosla seljaci su resili ispuniti obecanje. Odlucili su da svakih 10 godina prirede predstavu Hristovog stradanja (Passionsspiele), poslednje dane njegovog zivota, od ulaska na magarcu u Jerusalem, do uskrsnuca. Bilo je to 1634. i manifestacija se odrzava krajem svake decenije i do danas. U njenoj pripremi i izvodjenju ucestvuju skoro svi mestani Oberammergau-a. Predstave se izvode od Maja do Oktobra, pet dana u nedelji sa pocetkom u 14:30h i zavrsavaju u 23:00h. Od 17:00h je trocasovna pauza. Poslednje Passionsspiele su odrzane 2010. godine i videlo ih je tada vise od 500.000 posetilaca. Naredne se odrzavaju 2020. godine.


photo(c)August 2012

понедељак, 22. јул 2013.

Muzej Torture u Ceskom Krumlovu | Museum Tortury, Ceský Krumlov

Muzej torture u Ceskom Krumlovu, upravo onaj u kome je sniman film "Hostel", ciji je producent bio Quentin Tarantino. http://youtu.be/M6GgJm0Y3kQ?t=31m5s















Garota je sprava za izvrsenje smrtne kazne koja se u Spaniji koristila do kraja Frankove vladavine. Poslednje oficijelno koriscenje datira iz 1975. Zrtva bi bila postavljena u sedecem polozaju sa rukama vezanim na ledjima i oko vrata bi bio pricvrscen jedan metalan obruc i njegovim zatezanjem bi se zrtva ugusila. Moderan izgled ove sprave pretrpeo je manje izmene. U Madjarskoj je do 1990 korisceno vesalo veoma slicna Garoti.


Vesticij rog je sprava na kojoj se sprovodilo takozvano Judino mucenje. Sastojala se od jedne ostre drvene piramide na cijem vrhu bi se nabijala zrtva. Mucenje bi se sprovodilo tako sto bi zrtva bila gola i najcesce bi spicasti deo zahvatao genitalije. Prema nekim teorijama, cilj je bio zrtvu prvo sto vise rastegnuti iznad piramide pa je onda tako rastegnutu tokom dugog vremenskog perioda lagano spustati dole.



Spanska stolica je sprava koja je zamisljena kao pomagalo pri iznudjivanju priznanja, a njeno duze koriscenje moglo je lako da odvede zrtvu u smrt. Uglavnom se sastojala od gusto rasporedjenih siljaka i obruca oko ruku, ramena i nogu. Najpoznatiji slucaj primene se dogodio 1693. u Gutenhagu u Austriji (a danas je to Hrastovec u Sloveniji), kada je pedesetsedmogodisnja Maria Wukinetz optuzena za vesticarenje. Postavljena je da sedi jedanaest uzastopnih dana i noci a pritom su joj pomocu jedne usijane ploce pekli noge. Na kraju je Maria Wukinetz preminula potpuno izgubivsi razum od bolova i bez datog priznanja. 





Tocak je bila jedna od najstrasnijih sprava za mucenje i izvrsenje smrtne kazne. Tortura se sastojala iz dve faze. U prvoj fazi bi zrtva bila gola vezana za tocak, dok bi dzelat vrsio premlacivanje vodeci racuna da zrtvi polomi sto vise kostiju i zglobova. U drugoj fazi bi zrtva zajedno sa tocakom bila podignuta na jednom stubu i tako bila izlozena nevremenu ili zivotinjama, a u nekim slucajevima je tako vrseno spaljivanje. Ponekad je znalo da prodje i po nekoliko dana dok zrtva ne bi preminula.